Skola u Prirodi

Nakon što je učenik u trećem razredu uveden pre svega u jezički prostor i jezičko stvaranje u četvrtom razredu se može tome priključiti element jezičke dinamike i to kako vremenski tako i prostorno. Vremenska dinamika se ostvaruje putem recitacija aliterativnih stihova, tema pripovedanja i gramatike: vremenske forme glagola. Prostorna dinamika se upoznaje preko učenja predloga i u svakom slučaju preko tema pripovedanja.
Na taj način se učenik putem jezika postavlja u vremenu i prostoru.
1. Upoznavanje jezičkih pravilnosti i jezički odgoj Književnost:
- poznavanje zavičaja i književnosti vezane uz krajolik zavičaja (priče o postanku Beograda)
- slušanje i izgovaranje aliterativnih stihova (nordijski ep.“Edda”, finski ep “Kalevala”)
- prozni i poetski sadržaji iz staroslovenske mitologije, koji prate sadržaje sve do dolaska Hrvata na obale Jadrana.
- u izražajno čitanje i recitovanje uvode se pojmovi stiha i proze

2.Pismeno i usmeno izražavanje (jezičko izražavanje)
- čitanje, pripovedanje, opisivanje zahtevaju preciznost ali i razumevanje celine
- prepisivanje i samostalno zapisivanje.- pisanje sastava dobija novu dimenziju: odnos prema životnoj praktičnosti i jasniju prostornu i vremensku dimenziju.
- zapažanja i misli jasno izložiti u pravilno oblikovanim rečenicama i pregledno povezanim sadržajnim celinama

3. Gramatika i pravopis
a) Gramatika : središnja tema su glagolska vremena.
- prilozi.
- razlikovanje prideva i priloga.
- tvorba reči
b) Pravopis: upotreba velikog slova. - č i ć. - sastavljeno i rastavljeno pisanje reči. – pravopisne vežbe i diktati postaju duži i složeniji

Literatura:
1. Moj Hrvatski 4
2. Hrvatska čitanka 4
3. Težak, Babić: Gramatika hrvatskog jezika
4. Babić, Finka, Moguš: Hrvatski pravopis
5. Hrvatske usmene pjesme
6. Hrvatske usmene priče
7. Ivana Brlić-Mažuranić: Priče iz davnine
8.A. Zaninović: Pero u jantaru
9. Priče o postanku Zagreba
10. Priče iz slavenske mitologije
11. Edda
12. Kalewala